Milan M. Ćirković: Eksploratorni inženjering u delu ser Artura Klarka

Milan M. Ćirković: Eksploratorni inženjering u delu ser Artura Klarka

Petak 01. jun 2018. (17h)
Svečana sala Opštine Vračar (Njegoševa 77)

Predavač: prof. dr Milan M. Ćirković, savetnik u Astronomskoj opservatoriji Beograd

U predavanju će biti razmotreni neki aspekti eksploratornog inženjeringa karakteristični za naučnofantastični opus ser Artura Klarka, počev od dobro poznatih kao što je osmišljavanje geosinhronih komunikacionih satelita i „svemirskog lifta“, pa do egzotičnijih poput upload-ovanja ličnosti u banke podataka (Grad i zvezde) ili pogona singularnosti (Matica Zemlja). Svojevrstan logički završetak ove trajektorije jeste zagonetna tehnologija Graditelja Monolita iz 2001: svemirske odiseje (i manje uspešnih nastavaka) koja u sebi objedinjuje i formalistički i funkcionalistički pristup kako samom artefaktu, tako i njegovoj ulozi u proznom univerzumu.


Milan Ćirković

Milan M. Ćirković je naučni savetnik Astronomske opservatorije u Beogradu (Srbija) i istraživački saradnik Instituta za budućnost čovečanstva pri Filozofskom fakultetu Oksfordskog univerziteta (Velika Britanija). Odbranio je doktorat iz astrofizike na Državnom univerzitetu Njujorka u Stoni Bruku (SAD) 2000. godine, gde je prethodno magistrirao iz geo-nauka 1995. godine. Njegovi glavni istraživački interesi su u oblastima astrobiologije (Galaktička nastanjiva zona, SETI), analize rizika (globalni katastrofički rizici, epistemologija rizika) i filozofije nauke (antropička načela, filozofija fizike, studije budućnosti). Ko-uredio je antologiju Global Catastrophic Risks (Oxford University Press, Oxford, 2008), koja je pozitivno ocenjena i predstavljena u brojnim svetskim naučnim glasilima, uključujući Nature i Science. Autor je prvog udžbenika iz vangalaktičke astronomije na južnoslovenskim jezicima (Uvod u vangalaktičku astronomiju, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2008). Objavio je do sada 3 monografije (najnovija je The Great Silence: The Science and Philosophy of Fermi’s Paradox, Oxford University Press, Oxford, 2018) i oko 200 naučnih, stručnih i preglednih radova u istraživačkim časopisima i zbornicima, kao i preko 150 eseja, popularno-naučnih i novinskih tekstova. Preveo na srpski više knjiga, uključujući naslove Ričarda Fajnmena, ser Rodžera Penrouza i Pola Dejvisa.