Nedelja, 03. jun 2018. (20h)
Klub galerija Polet
Učesnici: Mladen Milosavljević, Aleksandar Tešić i Ivan Nešić
U izdanju beogradske izdavačke kuće Strahor uskoro iz štampe izlazi roman prvenac Mladena Milosavljevića pod nazivom Kal juga. Milosavljević, master etnologije-antropologije, glavni je i odgovorni urednik časopisa i sajta posvećenog temama iz oblasti folklorne fantastike Omaja (omaja.rs). Uz to, piše kratke priče, eseje, a okušao se i kao režiser kratkometražnih filmova mračne fantastike.
Radnja njegovog romana uspešno povezuje njegovo profesionalno zvanje i interesovanja. Preplićući motive srpske folklorne fantastike i istorijskog romana, Milosavljvić plete intrigantnu priču smeštenu na tlu Srbije, ali kroz više istorijskih ravni, počev od bliže prošlosti, pa sve do praistorijskog doba.
Leta 1967. godine, u toku arheoloških radova na lokalitetu Lepenski Vir, grupa arheologa pronalazi ostatke nepoznate civilizacije. Dnevne novine datirane na 16. avgust iste godine, objavljuju senzacionalnu vest o ovom otkriću. Svi su ushićeni i oduševljeni osim Mijata, studenta arheologije i jednog od učesnika iskopavanja. Kako vreme odmiče, on počinje da veruje da su otkrićem nalazišta i neobičnih ribolikih skulptura, arheolozi oživeli nešto mračno, drevno i tajanstveno, nešto što vlasti po svaku cenu pokušavaju da sakriju.
Tačno dvesta pedeset godina ranije, ispred beogradske tvrđave sprema se do tada najveća bitka za Beograd. Snage Austrijske carske vojske, na čijem je čelu vojskovođa i princ Eugen Savojski, opkoljene su od strane višestruko brojnijih Turaka. Iznenada, bojište prekriva gusta magla pod čijim okriljem Austrijanci razbijaju neprijateljsku vojsku. U zoru 16. avgusta 1717. godine, neposredno nakon dobijene bitke, a u znak zahvalnosti što je ostao živ, službenik carske administracije i jedan od najbližih pratilaca Eugena Savojskog, Frombaldo, počinje da vodi dnevnik. Putevi Eugena Savojskog i njegovih pratilaca, volšebno će se ukrstiti sa putevima čuvenog rimskog imperatora Trajana, a vodiće do tajne skrivene na samom dnu tamnih dunavskih virova.
Mijat i Frombaldo, vođeni starim zapisima i neobičnim spletom događaja, na tragu su drevne tajne stare bezmalo osam milenijuma.
Kal juga predstavlja prvi deo trilogije o Lepenskom Viru.
Drugi o knjizi:
Roman Mladena Milosavljevića „Kal juga“ istinsko je osveženje na književnoj sceni. Postavivši svoju priču u dva vremenska toka (osamnaesti vek i šezdesete godine dvadesetog veka), uzevši najbolje od pisaca istorijskih romana u srpskoj književnosti (Milutin Uskoković, Dušan Baranin, Danko Popović, Dobrilo Nenadić), Milosavljević stvara jedinstven svet. U njega će vas prvo uvući vir istorije (manje ili više poznate), a zatim ćete, u emotivnom krešendu završnice, biti razoružani viševekovnom tragedijom čitavog naroda koja se ciklično ponavlja. Prevazilazeći okvire žanra, Milosavljević stvara delo koje nećete lako zaboraviti.
Goran Skrobonja, pisac i prevodilac
„Kal juga“ je inspirativna hronika starih srpskih jezovitih verovanja i legendi, i antologija naših senovitih mesta.
Dejan Ognjanović, pisac
Postoji istorija, a postoji i tajna istorija, koja je neuporedivo zanimljivija. Mladen Milosavljević to dobro zna i u svom romanu prvencu se vešto poigrava sa poznatim a neočekivanim elementima, kao što su opsada Beograda u osamnaestom veku ili otvaranje hidroelektrane Đerdap u dvadesetom, spajajući ih u nešto sasvim novo. Bićete zaintrigirani, zavedeni i zaplašeni. Baš kako treba.
Oto Oltvanji, pisac
„Kal juga“ nije bezdan koji počne da gleda u vas ako vi predugo gledate u njega – i poželite da skočite. Ovaj roman je ambis koji će skočiti u vas.
Branislav Janković, pisac
U trenutku kada drevni Istros okreće tok i vraća se svom izvorištu, kad stravična neman davi ostrva, gradove i svetilišta a ljudi i zverovi uzmiču pred vodenom stihijom, poslednji je čas da s rečnog dna izrone vekovne tajne. Savršena priča u kojoj se stvarno i onostrano neumitno prepliće i prožima sve dok ne shvatite da razlike među njima, zapravo, nikada i nije bilo.
Vlada Arsić, pisac
„Kal juga” je prvi roman Mladena Milosavljevića, koji je i filmski stvaralac, urednik književnog časopisa posvećenog folklornoj fantastici, erudita i pravi kulturni poslenik onog starog tipa koji više skoro da ne postoji. Kao filmski i književni stvaralac, Milosavljević zna ono najvažnije – da dobro i uverljivo ispriča fantastičnu pripovest zasnovanu na pažljivo prikupljenim faktografskim podacima.
U maniru kultne „Osmice”, Milosavljević ubedljivo pripoveda priču koja se paralelno odvija na dva vremenska nivoa razdvojena vekovima. Neobične koincidencije spajaju avanture austrijskog carskog špijuna u opsadi od Turaka okupiranog Beograda 1717. godine sa doživljajima studenta arheologije koji 1967. godine svojim neobičnim sposobnostima otkriva drevnu naseobinu na lokalitetu Lepenski Vir. Dubine tamnih dunavskih virova kao da sežu i kroz vreme, volšebno povezujući beogradskog studenta, austrijskog špijuna, rimskog imperatora Trajana, naciste i brojne moćne imperije u traganju za istom tajnom starom skoro osam milenijuma. Mitska stvorenja skrivena u vodi i magli i vidovnjaci koji gledaju kroz vreme u sudaru sa dokumentovanom stranom istorije.
Uzbudljivo, misteriozno, uverljivo, poučno, osvežavajuće – knjiga koja pokazuje da kultura i avantura mogu ići ruku pod ruku.
Nenad Gajić,
Transcedentirajući vekove, pa čak i milenijume, u romanu „Kal juga” Mladen Milosavljević, mladi a izuzetno umešni i samouvereni pisac onog starog, izumirućeg kova pravih pripovedača, prepliće žanrove i epohe, vešto navodeći čitaoca kroz uzbudljiv zaplet omplemenjen uverljivim likovima i mnoštvom zanimljivih informacija iz istorije. Ta istorija, oneobičena fantastikom i misterijom, ponovo nam se otkriva kroz dnevničke zabeleške dva srodna junaka – studenta arheologije Mijata iz 1967, i Frombalda, austrijskog carskog provizora iz 1717, koji su suštinski saborci u ratu za istinu i pravdu svaki u svoje doba. Misterije Lepenskog vira i pozadina tolikih osvajačkih pohoda na ove prostore biće otkrivene u ovom neobičnom i više nego zanimljivom delu, još jednom vrhuncu domaće književnosti koja se bavi tajnama prošlosti i natprirodnim.
Pavle Zelić, pisac i scenarista
Ukoliko u drugi plan stavimo žanrovske konvencije, u kojima Mladen Milosavljević malo je reći briljira, najveća vrednost romana „Kal juga” je u odličnoj književnoj rekonstrukciji pređašnjih vremena. Prilježno proučavanje istorijskih izvora sjedinjeno je sa talentom da se upravo ti izvori pretvore u izuzetni književni tekst. Dobro poznati likovi iz prošlosti (kao što su Eugen Savojski ili Nikola Doksat), ali i niz ličnosti koje obeležavaju različite epohe (bili to krvoločni srpski hajduci, službenici austrijske carevine ili udbaši) u ovom romanu postaju stvarne ličnosti. Čitajući „Kal juga“ mi možemo videti njihove ljubavi i mržnje, uspone i padove, sve ono što oni nose u sebi. Isto tako, mi posmatramo svet njihovim očima. Mi osećamo u nozdrvama miris baruta i smrti. Prstima možemo da dodirnemo statue iz davno prošlih vremena. I baš kao i oni, mi osećamo strah pred onim što nam i pored sveg truda ostaje neodgonetljivo.
Borislav Pekić u svojim dnevnicima govori kako postoji puno pisaca koji iz groba znaju da iskopaju leš prošlosti, ali malo njih ume da vaskrsne njen duh. Mladen Milosavljević je jedan od tih retkih književnih „čudotvoraca”.
Vladimir Petrović, „Čitaonica“