{"id":280,"date":"2014-04-27T17:18:40","date_gmt":"2014-04-27T15:18:40","guid":{"rendered":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/?page_id=280"},"modified":"2014-04-27T17:18:40","modified_gmt":"2014-04-27T15:18:40","slug":"milan-m-cirkovic-alister-rejnolds-nova-spejs-opera-i-astrobioloska-revolucija","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/milan-m-cirkovic-alister-rejnolds-nova-spejs-opera-i-astrobioloska-revolucija\/","title":{"rendered":"Milan M. \u0106irkovi\u0107: \u201cAlister Rejnolds: nova spejs opera i astrobiolo\u0161ka revolucija\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Dramati\u010dni napredak u astrobiologiji od 1995. godine naovamo i pojava sasvim novih perspektiva u potrazi za \u017eivotom u svemiru ostavili su traga i u nau\u010dnofantasti\u010dnoj knji\u017eevnosti, naro\u010dito u okviru pojave nove britanske <em>spejs opere<\/em> u otprilike istom vremenskom periodu. Alister Rejnolds je jedan od najistaknutijih autora ove struje i u ovom izlaganju poku\u0161a\u0107u da skiciram neke od tematskih elemenata u njegovom delu neposredno inspirisanih astrobiolo\u0161kom revolucijom. Ovo se prevashodno odnosi na njegov ciklus \u201csvemira otkrovenja\u201d (engl. <em>Revelation space<\/em>), ali se tako\u0111e uo\u010dava i u zasebnim romanima kao \u0161to su \u201cKi\u0161a veka\u201d (<em>Century Rain<\/em>) i \u201cKu\u0107a sunaca\u201d (<em>The House of Suns<\/em>). Pored izvesne sli\u010dnosti u jeziku i stilu, Rejnoldsove ideje o kosmi\u010dkim civilizacijama, dugoro\u010dnoj evoluciji razuma u svemirskom okru\u017eenju i razre\u0161enju Fermijevog paradoksa \u010dine ga mo\u017eda najadekvatnijim naslednikom Stanislava Lema u kontekstu savremene nau\u010dnofantasti\u010dne knji\u017eevnosti.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/spacer32.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-242\" src=\"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/spacer32.png\" alt=\"spacer32\" width=\"32\" height=\"32\" \/><\/a><\/p>\n<p><strong>Milan M. \u0106irkovi\u0107<\/strong> je nau\u010dni savetnik Astronomske opservatorije u Beogradu (Srbija), vanredni profesor na Departmanu za fiziku Univerziteta u Novom Sadu (Srbija) i istra\u017eiva\u010dki saradnik Instituta za budu\u0107nost \u010dove\u010danstva pri Filozofskom fakultetu Oksfordskog univerziteta (Velika Britanija). Odbranio je doktorat iz astrofizike na Dr\u017eavnom univerzitetu Njujorka u Stoni Bruku (SAD) 2000. godine, gde je prethodno magistrirao iz geo-nauka 1995. godine. Njegovi glavni istra\u017eiva\u010dki interesi su u oblastima astrobiologije (Galakti\u010dka nastanjiva zona, SETI), analize rizika (globalni katastrofi\u010dki rizici, epistemologija rizika) i filozofije nauke (antropi\u010dka na\u010dela, filozofija fizike, studije budu\u0107nosti). Ko-uredio je antologiju <em>Global Catastrophic Risks <\/em>(Oxford University Press, Oxford, 2008), koja je pozitivno ocenjena i predstavljena u brojnim svetskim nau\u010dnim glasilima, uklju\u010duju\u0107i <em>Nature <\/em>i <em>Science. <\/em>Autor je prvog ud\u017ebenika iz vangalakti\u010dke astronomije na ju\u017enoslovenskim jezicima (<em>Uvod u vangalakti\u010dku astronomiju<\/em>, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2008). Objavio je do sada 3 monografije (najnovija je <em>The Astrobiological Landscape<\/em>, Cambridge University Press, Cambridge, 2012) i oko 200 nau\u010dnih, stru\u010dnih i preglednih radova u istra\u017eiva\u010dkim \u010dasopisima i zbornicima, kao i preko 100 eseja, popularno-nau\u010dnih i novinskih tekstova. Preveo vi\u0161e knjiga, uklju\u010duju\u0107i naslove Ri\u010darda Fajnmena i ser Rod\u017eera Penrouza.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dramati\u010dni napredak u astrobiologiji od 1995. godine naovamo i pojava sasvim novih perspektiva u potrazi za \u017eivotom u svemiru ostavili su traga i u nau\u010dnofantasti\u010dnoj knji\u017eevnosti, naro\u010dito u okviru pojave nove britanske spejs opere u otprilike istom vremenskom periodu. Alister Rejnolds je jedan od najistaknutijih autora ove struje i u ovom izlaganju poku\u0161a\u0107u da skiciram [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":281,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-280","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/280"}],"collection":[{"href":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/280\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282,"href":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/280\/revisions\/282"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/art-anima.com\/festival\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}